Da li ste ikada pomislili kako se nekada davno čuvala hrana? Mi smo pre nekog vremena imali priliku da isprobamo svoju inventivnost.

Nedavno smo na gazdinstvu mog dede u Guči organizovali malu porodičnu proslavu, družili se, degustirali Domaccini proizvode. Frižider je bio tu, ali taman samo za hranu, nedovoljan za piće. Izvor hladan, leden, ali podaleko od kuće, jezera nema, leda nema. Šta da radimo?

Pod šupom smo našli dedinu staru kacu za “džibru”, napunili je hladnom izvorskom vodom, ubacili nekoliko povećih komada leda i napravili domaccinski firžider. Ako nas pitate, mnogo dobar izum, koji često uzimamo zdravo za gotovo.

犀利士
t=”” width=”259″ height=”344″ />

Kako su ljudi živeli bez frižidera?

Pričamo o vremenu pre pojave struje, frižidera ili leda.Koliko toga uzimamo zdravo za gotovo, a ljudi su praktično donedavno čuvali svu hranu bez frižidera. Prvi frižideri nastali su 30-tih godina 19. veka, ali su tek u prvoj polovini 20. veka masovnije ušli u domaćinstva.

Na koji su onda način ljudi uspevali da bez frižidera očuvaju hranu nekoliko dana ili čak meseci?

Zimi nije bilo tako teško – neke od opcija su čuvanje hrane u zaleđenom jezeru ili prirodnom ledu u zimskom periodu. To, složićete se, i nije neki problem. Prava muka je pitanje  šta su radili kad dođe vrućina a prirodnog leda nema?

Konzerviranje je staro 14.000 godina

Prve tehnike konzervisanja hrane datiraju još 12.000 pre naše ere. Hrana kao što je meso, riba, voće, povrće se sušila se na suncu, a za konzerviranje  ljudi su koristili so. U nekim delovima sveta su koristili posebnu vrstu kamenja kojima su trljali meso I na taj način produžavali njegovu svežinu. Nedavna istraživanja su pokazala da postoji poseban tip stena koje u sebi prirodno sadrže nitrite i so i da su se tim trljanjem nitriti prenosili na meso, što je produžavalo njegovu svežinu i trajnost.

U našim selima često se koristilo zatrpavanje hrane u “trap”, hrana se zakopavala u zemlju, posebno u zimskom periodu da ne bi smrzla. Preko zemlje se stavljala šašina od kukuruza, kao izolacija ali i kao orijentacija kada napadaju veliki snegovi – da se lakše nađe trap. Oni su uglavnom korišćeni za čuvanje voća i povrća.

U vodonosnim predelima, ljudi su u bunarima zidali od kamena male ćelije koje su imale prirodno hlađenje od dubine i od hladne vode iz bunara. To je “glumilo” frižider.  Među ostalim tehnikama, poznato je, a i danas se koristi sušenje na suncu, dimu, ili potapanje u mast, kad je bilo masti.

Vikend predlog  – piknik uz snalaženje bez frižidera

Iako se danas ne može zamisliti domaćinstvo bez frižidera,  i dalje postoje situacije u kojima se postpupci naših predaka mogu koristiti za čuvanje hrane od kvarenja.

Da se vratimo na našu priču sa početka, ne znate nikada kada ćete biti primorani da otkrijete svoju inventivnost u pravljenju priručnog frižidera. Zato je naš predlog da ovog vikenda organujete piknik, daleko od civilizacije. Eto prilike da uključite vijuge, iznalađete rešenja, budete inventivni i uživate u odličnoj hrani i dobrom društvu.

Pre toga, naravno, svratite po slane Domaccini poslastice u radnji u Cara Dušana 69.

 

Shares
Share This

Podelite ovo!

Pomozite nam u promociji i podelite ovu stranicu sa vašim prijateljima. :)

Offline ! We will start taking orders in

0Hours 0Minutes 0Seconds