Danas se više nego ikada govori o zaštiti životne sredine, kontrolisanju otpada, pre svega plastike, zagađivačima reka, okeana, seči šuma, emisiji štetnih gasova…Ali slabo ko priča o hrani kao otpadu! Kako da se borimo protiv bacanja hrane?

O problemu bacanja hrane nema na žalost dovoljno podataka, ali nauka smatra da je uticaj prehrambenog otpada na okolinu ogroman. Količina tog otpada se ne meri ni kod nas ni u razvijenim zemljama. Kada ljudi misle na hranu, uglavnom se govori o delovima sveta gde su ljudi neuhranjeni i gde nema dovoljno hrane. O viškovima se ne razmišlja i ne govori. Bar ne do sada. Na žalost, živimo u polarizovanom svetu, gde jedan deo planete gladuje, dok drugi ne samo da ima problem sa viškom hrane i bacanjem, već to doprinosti opštoj zagađenosti!

Povod za ovaj tekst je UNEP Food Waste Index report, izveštaj koji sam nedavno imala prilike da pročitam i iz kojeg vam prenosim najzanimljivije podatke.

Zašto je ovaj izveštaj uopšte napravljen? Da bi se napravila globalna strategija upravljanja prehrambenim otpadom i njegovog smanjenja, Organizacija za hranu I poljoprivredu FAO je donela strategiju do 2030. kojom je potrebno prvo izmeriti količine prehramenog otpada kako bi svaka zemlja donela svoju, lokalnu strategiju.

Šta je prehrambeni otpad?

Misli se na otpad koji nastaje u domaćinstvima bacanjem viškova hrane, restoranima i u lancu maloprodaje.

U UNEP FOOD WASTE INDEX REPORTU 2021 možete naći podatak da 17% ukupne hrane koja se proizvede na kraju se baci. Ovaj izveštaj navodi da ta količina otpada odgovorna je za čak 8 do 10% globalne emisije štetnih gasova koja je povezana sa hranom koja nije konzumirana.

S obzirom da FAO smatra da oko 690 miliona ljudi u 2019 je bilo gladno, glavna poruka ovog izveštaja je da građanima treba pomoć da smanje prehrambeni otpad.

Ipak postavlja se pitanje koje su to tačne količine hrane koja se baci ili se izbaci iz procesa proizvodnje kao škart? Koji tip hrane ima najveći uticaj na životnu sredinu? U kom delu lanca snadbevanja najviše hrane se baci?

Kakva je svest u razvijenim zemljama? A gde smo tu mi? Mnogo pitanja na koja uopšte nije jednostavno dati odgovor.

Ranije se smatralo da u razvijenim zemljama najviše otpada nastaje u domaćinstvima, dok u nerazvijenim zemljama otpad nastaje u toku procesa proizvodnje, distribucije I logistike. Ovaj izveštaj ipak govori drugačije. Visoko razvijene i srednje razvijene zemlje generišu gotovo istu količinu otpada po glavi stanovnika. Za nedovoljno razvijene zemlje, s druge strane, nema dovoljno podataka.

Kakvo je stanje kod nas?

Procenjuje se da se čak 930 miliona  tona hrane godišnje baci što je 17% ukupne svetske proizvodnje hrane.

Od tog ukupnog iznosa čak 61% otpada nastaje u domaćinstvima, 26%威而鋼 restorani i samo 13% u maloprodaji.

Iako smo mi zadojeni krilaticom “Hrana se ne baca” I “Sve mora iz tanjira da se pojede” procenjuje se da Srbija baca čak 84kg hrane po glavi stanovnika godišnje, a slično je i sa zemljama u okruženju. S druge strane, u Austriji se baca “samo”39kg po glavi stanovnika, Nemačkoj 75, Holandiji i Belgiji po 50 kilograma, Britaniji 70, a Luxemburgu čak 90.

Negde smo u sredini krive, mada podaci koji dolaze iz Srbije ne smatraju se pouzdanim jer sistem stvarnog merenja i praćenja optada nastalog bacanjem hrane ne postoji.

Kako da se borimo protiv bacanja hrane?

Ne znamo za vas, ali nas ovakvi podaci plaše i rastužuju. Dok s jedne strane imamo milione gladnih, neki ljudi bacaju velike količine hrane. Ipak, svako od nas kao pojedinac može da napravi neke male izmene u svom svakodnevnom životu, koje zajedno mogu da imaju kumulativni efekat.

Šta možete da uradite već od sutra?

  • Dobro planirajte obroke – uzmite u obzir količine koje su vam potrebne
  • Pravite nedeljne planove ishrane
  • Nabavku hrane radite prema planu obroka
  • Ostatke hrane možete iskoristiti za ljubimce ili domaće životinje
  • Jednom nedeljno pravite inventivne pite ili projare sa onim što je u frižideru ostalo.
  • Na vreme zamznite ostatke hrane
  • Koristite takozvane “kuke dobrote” – ostavite hranu na ulici na vidnom mestu, ili poklonite nekom koga znate.
  • Kad ste u hotelu Ili restoranu uzmite samo ono što sigurno možete da pojedete.
  • Možete kupiti i iskoristiti hranu koja je pred istekom roka, potrebno je da znate razliku izmedju “najbolje upotrebiti do” i “upotrebljivo do”.

Kakva je situacija u vašoj kući kada je u pitanju bacanje hrane? Imate li neke ideje kako bismo mogli da se borimo da smanjimo količinu hrane koja završi kao otpad? Pišite nam u komentarima.

Shares
Share This

Podelite ovo!

Pomozite nam u promociji i podelite ovu stranicu sa vašim prijateljima. :)

Offline ! We will start taking orders in

0Hours 0Minutes 0Seconds